Općenito
Površina: 300 km² - Dužina: 105 km - Klima: blaga sredozemna
Zrak i more: besprijekorno čisti bez industrije, oko 3000 sunčanih sati godišnje - najsunčaniji Jadranski otok
Otok Hvar, jedan od bisera jadranskog arhipelaga, smješten je u Splitskom akvatoriju.
U rimsko se doba na otoku Hvaru nalazila čitava mreža poljodjeljskih i ladanjskih kuća u blizini izvora pitke vode, dok se veća koncentracija zgrada nalazila na području današnjih gradova Hvara, Staroga Grada i u okolici Jelse. U to je vrijeme Hvar bio otok vinogradara, ribara i trgovaca, što potvrđuju brojni arheološki nalazi: od keramičkih fragmenata iz Grapčeve spilje koji prikazuju brod s dva jedra i spiralno oblikovanim izvijenim pramcem do natpisa i reljefa. Način života u drevnom Hvaru nadalje nam otkrivaju nalazi pomorske arheologije povezani s brodolomima trgovačkih brodova.
Otok je doživio procvat u 16. stoljeću, kada je s povećanim uzgojem vinove loze proizvodnja vina ne samo zadovoljavala lokalne potrebe već i omogućavala izvoz. Ribarstvo je također predstavljalo važan izvor prihoda lokalnog stanovništva, a jednako tako i brodogradnja.
Otok Hvar, danas se oslanja na stogodišnju neprekinutu turističku tradiciju, te je poznat kao jedno od najprivlačnijih mjesta za odmor. S njegovom blagom klimom i bujnim mediteranskim biljnim svijetom, slikovitim plažama i prekrasnim obalama za kupanje očarati će svakog posjetitelja.
Gastronomija
Kuhinja Dalmacije i otoka Hvara slijedi trend modernih prehrambenih normi. Lagano kuhanje hrane (uglavnom u vodi ili na žaru) i mnogo ribe, maslinovog ulja, povrća i samoniklih trava koje se mogu naći uz obalu je razlog zbog čega se ova kuhinja smatra veoma zdravom. Dalmatinska vina, kao i maslinovo ulje i slane masline, cijenjena su od drevnih vremena. Također dugu tradiciju imaju Prošek (slatko desertno vino), razne rakije i likere.
Svježa morska riba (zubatac, brancin, lovrata, kirnja, skuša, sardina) na roštilju, kuhana ili marinirana; zatim tu su mekušci (lignje, sipe, hobotnice), rakovi (škampe, jastozi) i školjke (dagnje, kamenice, mušule) kuhane u ribljoj juhi ili kao rižoto.
Od jela od mesa, pršut je nedvojbeno bez rivala - svinjski but dimljen i sušen na buri, serviran sa suhim, uglavnom kozjim sirom i slanim zelenim i crnim maslinama, kaparama i lučicama. Janjetinja je veoma cijenjena, osobito kuhana ili pečena na otvorenoj vatri te dalmatinski gulaš (pašticada) s njokima, koji poslužuju mnogi restorani. Kuhano povrće je često jelo (blitva s krumpirima, umak od rajčica), služi se i mješavina uzgojenog i samoniklog povrća, začinjenog maslinovim uljem i vinskim octom ili serviranog s mesom (maništra - tjestenina s mljevenim mesom, arambašići - punjeni listovi loze).
Sport i zabava
Pansion Matijević može Vaš odmor učiniti zanimljivim i atraktivnim.
U sklopu Pansiona nudimo Vam na raspolaganje:
● Stolni tenis
● Iznajmljivanje bicikla
● Iznajmljivanje brodice
● Biljar
● Pikado
● Dječje igralište
Uz malo volje i želje za drugačijim odmorom, možete odabrati nešto iz sljedeće ponude i prepustiti se uživanju na jednom od najljepših otoka na svijetu:
● Jedrenje
● Planinarenje (pješačke i planinarske staze)
● Plivanje
● Panoramski letovi
● Izleti s brodom po obližnjim otocima
● Odlazak u berbu maslina
● Berba grožđa
● Berba i destilacija lavandinog ulja
Vinova loza
Vinogradarstvo je stoljećima osnova života na Hvaru.
Krajem prošlog stoljeća Hvar je imao 5750 ha vinograda, što predstavlja više od 19% njegove ukupne površine.
Na južnim obroncima otoka nalaze se gotovo pravokutne terase, koso položene tako da su maksimalno osunčane. Ovi surovi položaji nazvani "hvarske plaže" oplemenjuju slikovita mala mjesta Zavala, Ivan Dolac, Jagodna i Sveta Nedjelja. Mnogi vinogradi, od kojih se neki nalaze na visini od 620 metara, obrađuju se ručno. To su vinogradi autohtone sorte naziva Plavac mali, obasjani suncem gotovo cijele godine.
Hvarsko vinogradarstvo je zadnjih dvadesetak godina promijenilo svoj oblik. Jematva ili berba grožđa danas traje od kraja kolovoza do kraja studenoga.
Za one koji žele iskušati i upoznati ovu tradiciju, pružamo mogućnost sudjelovanja u berbi i pravljenju domaćeg vina na našim vlastitim vinogradima.
Na našem otoku sunca vidjet ćete kako se to nekada davno radilo.
Posebnosti - tradicija
Najpoznatija je procesija na otoku Hvaru koja neprekinuto traje već više od pet stoljeća a održava se u noći s Velikoga četvrtka na Veliki petak u svijetu poznata procesija »Za križen«. Iz šest župa na središnjem dijelu otoka: Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska, u 22 sata kreće šest procesija i svaka od njih posjeti svih šest mjesta zaustavljajući se u crkvama moleći i pjevajući.
Put je dug oko 25 kilometara, hodočasnici se nigdje ne susreću, a završava na Veliki petak ujutro oko 7 sati. Težački život i borba za život na nekada neprohodnom i škrtom otoku utkala se u to višestoljetno nošenje križa te je postala javno svjedočanstvo vjere. Posljednjih se godinu tisuće vjernika uključuje u procesiju, a za tu se pobožnost u svoja rodna mjesta vraćaju mnogi koji su se iselili u Split, Zagreb ili druge krajeve u Hrvatskoj ili inozemstvo, jer sudjelovanje u procesiji ostaje trag u srcu i duši cijeloga života.
Što još možete posjetiti u našoj blizini?
Sveta Nedjelja
Sveta Nedjelja je idealno mjesto za jutarnji poludnevni izlet. Smještena je na klisuri ispod planinskog vrha Sveti Nikola (626m) i okružena strmim i teškodostupnim vinogradima i maslinicima. Sveta Nedjelja jedno je od vrhunskih vinorodnih područja otoka i cijele države. Svakako posjetite špilju iznad mjesta.
Špilja iznad Svete Nedjelje:
Dajte si truda i zakoračite u dvosatnu istraživačku avanturu do ostataka Augustinskog samostana u špilji iznad Svete Nedjelje. Krenite od crkve u Sv. Nedjelji uskom označenom brdovitom stazom uz slavne hvarske vinograde do špilje u planini. Ne treba vam više od 40 minuta laganog hoda do skrivenih kamenih vrata obraslih čvornatim korijenjem iza kojih vas čeka pravo iznenađenje. Špilja je velebnih dimenzija i impresivne unutrašnjosti. U pretpovijesti je ljudima služila za sklonište i obrede, a u 16. st. u njoj je izgrađen mali pustinjački stan, čiji su tragovi još znatni.
Starigrad
Starigrad je najstariji grad na otoku i jedan od najstarijih u Europi. Utemeljili su ga jonski Grci s otoka Pharosa kada su 385. godine p.n.e. počeli kolonizirati otok Hvar. Prošetajte starigradskom rivom i starigradskim poljem za koje je sačuvana katastarska podjela stara 2500 godina, jedna od svega nekoliko očuvanih grčkih parcelacija u svijetu. Posjetite reprezentativni arhitektonski objekt Starigrada, utvrđeni dvorac Tvrdalj, renesansnu palaču hvarskog pjesnika Petra Hektorovića.
Vrboska
Mjesto osnovano sredinom 15. stoljeća smješteno u vrlo dubokoj i uskoj uvali okruženo borovim šumama s predivnom i uređenom toplom plažom. Prošetajte rivom i imat ćete dojam da se nalazite na nekom od venecijanskih kanala. Posjetite trobrodnu crkvu Sv.Lovre s pet mramornih portala i umjetninama lokalnih i venecijanskih umjetnika te svakako unikatnu renesansnu crkvu-tvrđavu Sv. Marije - izuzetno rijedak spomenik ove vrste u Dalmaciji.
Crvene stijene
CRVENE STIJENE (8 km istočno od grada Hvara) neobična je i slikovita igra prirode. Slojevi vapnenca, između kojih su se nalazili slojevi breče crvenkaste boje, negdje u davnoj geološkoj prošlosti Hvara vertikalno su se izdigli. Mekše brečaste naslage isprali su kiša i more te su ostale vertikalne šupljine crvenkaste boje, koje se danas doimlju poput nekakvih ogromnih orgulja što izviru iz morskog dna.
